O le fatu pese atamai ma le ta'ita'i o Antonio Salieri na ia tusia le sili atu i le 40 tala fa'amusika ma se numera tele o fatuga leo ma meafaifaaili. Na ia tusia fatuga musika i gagana e tolu.
O tuuaiga na ia aafia ai i le fasiotiga o Mozart na avea o se fetuu moni mo le maestro. Na te leʻi taʻutino lona taʻusalaina ma talitonu o lenei mea e leai se mea na o se mea fou a ona tagata lotoleaga. A o iai i le falemaʻi o le mafaufau, na taʻua e Antonio o ia o se fasioti tagata. O mea uma na tutupu i le faʻalavelave, o lea e talitonu le toʻatele o tagata suʻesuʻe e leʻi aafia Salieri i le fasioti tagata.
O le tamaitiiti ma le talavou o le fatu pese Antonio Salieri
Na fanau le maestro i le aso 18 o Aokuso, 1750 i se aiga tele o se faioloa mauoa. I lona laitiiti, sa ia faaalia le fiafia i musika. O le faiaoga muamua a Salieri o lona uso matua o Francesco, o le na faia lesona musika mai ia Giuseppe Tartini. A o tamaitiiti, sa ia iloa lelei le vaiolini ma le okeni.
I le 1763, na tuua ai Antonio o se matuaoti. Sa matua popole lava le tamaitiiti i le maliliu o ona matua. O le tausiga o le tama na ave e uo vavalalata a lona tama - le aiga o Mocenigo mai Venise. Sa mauʻoa le ola o le aiga fai, ina ia mafai ai ona latou maua le avanoa e nofo lelei ai Antonio. O le aiga o Mocenigo na saofagā i le aʻoga musika a Salieri.
I le 1766, na tosina atu ai e le tusitala o le faamasinoga o Joseph II Florian Leopold Gassmann le mafaufau i le talenia o musika talavou. Na ia asiasi faafuaseʻi i Venise ma filifili ai e ave le talavou talenia ma ia i Vienna.
Sa pipii atu o ia i le tulaga o se tagata musika i totonu o puipui o le fale opera a le faamasinoga. Gassman e le gata na auai i le aoaoga musika o lana uarota, ae sa auai foi i lona atinae atoatoa. O i latou na tatau ona masani ma Salieri na latou matauina na ia tuuina atu le lagona o se tagata sili ona atamai.
Gassman na aumaia Antonio i totonu o le li'o maualuluga. Na ia faailoa atu o ia i le tusisolo lauiloa Pietro Metastasio ma Gluck. O tagata fou masani na faʻalauteleina le malamalama o Salieri, faʻafetai lea na ia ausia ai ni tulaga maualuga i le fausiaina o se galuega musika.
Ina ua mavae le maliu faafuasei o Gassmann, na suitulaga lana tamaitiiti aoga i le tulaga o le fatu pese ma le taitai faaili o le Opera Italia. I le na o le tasi le tausaga mulimuli ane, na tofia ai o ia e taʻitaʻia le faili a le faamasinoga. Ona manatu ai lea o lenei tulaga e sili ona taʻutaʻua ma sili ona totogi i totonu o tagata foafoa. I Europa, sa taʻua Salieri o se tasi o musika sili ona talenia ma taitai.
Le ala foafoa o le fatu pese Antonio Salieri
E le'i umi ae tuuina atu e le maestro le tala faamusika matagofie "Fafine A'oa'oina" i tagata fiafia o lana galuega. Na faia i Vienna i le 1770. O le foafoaga na talia fiafia e tagata lautele. Na pa'ū Salieri i le lauiloa. O le faafeiloaiga mafanafana na musuia ai le tusitala e fatuina tala faamusika: Armida, Venetian Fair, The Stolen Tub, The Innkeeper.
O Armida o le opera muamua lea na manuia ai Antonio i le iloaina o manatu autu o le toe fuata'iga a Christoph Gluck. Na ia vaʻaia Salieri o lona sui ma sa maualuga lona faʻamoemoe mo ia.
E leʻi umi ae maua e le maestro se faʻatonuga e fatuina musika faʻaili mo le tatalaina o le fale mataaga La Scala. Na usitaia e le tusitala le talosaga, ma e leʻi umi ae ia tuuina atu le tala faamusika Recognized Europe. O le tausaga na sosoo ai, na tofia faapitoa e le Venetian Theater, na tuuina atu e le tusitala se tasi o galuega sili ona matagofie. O loʻo matou talanoa e uiga i le opera buffa "School of Jealousy".
I le 1776, na iloa ai na tapunia e Iosefa le Opera Italia. Ma sa ia lagolagoina le opera Siamani (Singspiel). Na toe amata le opera Italia ina ua mavae le 6 tausaga.
Mo Salieri, o nei tausaga o sauaga. Na tatau ona tuua e le maestro le "sone faamafanafana". Ae o loʻo i ai se avanoa i lenei mea - o le gaioiga a le fatu pese na alu mamao atu i tua atu o Vienna. Na ia faia se sao taua i le atinaʻeina o se ituaiga e pei o le singspiel. I lenei vaitaimi, na tusia ai e Antonio le musika lauiloa "The Chimney Sweep".
I lenei vaitau, sa fiafia le sosaiete faʻaleaganuʻu i fatuga a Gluck. Na ia talitonu o Salieri o se suli agavaa. Na fautuaina e Gluck ia Antonio i le pulega o le La Scala opera house. I ni nai tausaga mulimuli ane, na ia tuuina atu ia Salieri se poloaiga mai le French Royal Academy of Music mo le opera Danaides. O Gluck sa tatau ona tusia le tala faamusika, ae ona o le soifua maloloina na le mafai ai ona ia faia. I le 1784, na faailoa atu ai e Antonio le galuega i le sosaiete Falani, ma avea ma tagata e sili ona fiafia i ai Marie Antoinette.
faiga faamusika
O Danaids e le o se faʻataʻitaʻiga a Gluck. Sa mafai e Salieri ona fatuina lana lava sitaili musika, lea na faavae i luga o eseesega. I lena taimi, o le symphony masani ma fatuga tutusa e leʻi iloa e le sosaiete.
I totonu o le tala faʻataʻitaʻiga ma i galuega o loʻo mulimuli mai e Antonio Salieri, na matauina ai e le au faʻataʻitaʻi ata se mafaufauga manino symphonic. Na faia ai se atoaga e le mai le tele o vaega, ae mai le atinaʻeina masani o mea.
I le 1786, i le laumua o Farani, na amata ona fesootai le maestro ma Beaumarchais. Na ia fa'asoa atu ia Salieri lona tomai ma lona tomai fautusi. O le taunuuga o lenei faigauo o se isi tala faamusika a Salieri. O loo tatou talanoa e uiga i le galuega musika lauiloa "Tarar". O le tuʻuina atu o le opera na faia i le Royal Academy of Music i le 1787. O le faaaliga na mafua ai se vevesi. Sa i ai Antonio i le tumutumuga o le lauiloa.
I le 1788, na auina atu ai e le Emeperoa Iosefa Kapellmeister Giuseppe Bonno i se malologa lelei. Na ave e Antonio Salieri lona tulaga. O Iosefa o se tagata fiafia i le galuega a le fatu pese, o lea na faamoemoeina ai lona tofiga i le tofiga.
Ina ua maliu Iosefa, na suitulaga Leopold II i lona tulaga, na ia tausia le au malaga i le umi o le lima. Leopold e leʻi faʻatuatuaina se tasi ma talitonu o loʻo siomia o ia e tagata valea. O lenei mea na afaina ai le galuega a Salieri. Sa le faatagaina tagata musika e latalata i le emeperoa fou. E leʻi umi ae faateʻa e Leopold le faatonu o le Court Theatre, Count Rosenberg-Orsini. Sa faamoemoe Salieri ia te ia foi ia. Na tatalaina e le emeperoa Antonio mai tiute o le ta'ita'i faaili o le Opera Italia.
Ina ua mavae le maliu o Leopold, na ave le nofoalii e lona suli - Franz. Sa sili atu lona le fiafia i musika. Ae sa ia manaomia pea le auaunaga a Antonio. Sa avea Salieri ma le faʻatulagaina o faʻamanatuga ma aso malolo a le faamasinoga.
Tausaga Mulimuli o Maestro Antonio Salieri
O Antonio i lona talavou na tuuto atu o ia lava i le fatufatuaʻi. I le 1804, na ia tuʻuina atu le galuega musika The Negroes, lea na maua ai ni iloiloga le lelei mai le au faitio. O le ituaiga singspiel sa manaia foi i tagata lautele. O lea ua atili ai ona aafia o ia i gaoioiga faaagafesootai ma aoaoga.
Mai le 1777 i le 1819 O Salieri sa avea ma taitai tumau. Ma talu mai le 1788 na avea ai o ia ma ulu o le Vienna Musical Society. O le sini autu a le sosaiete o le faia lea o konaseti alofa mo fafine ua oti a latou tane ma tamaiti matuaoti a le au musika Viennese. O nei konaseti sa faatumulia i le agalelei ma le alofa mutimutivale. O musika taʻutaʻua na faʻafiafiaina le aofia i le faʻatinoina o fatuga fou. E le gata i lea, o galuega ola pea a Salieri na muamua atu sa masani ona faalogoina i faafiafiaga alofa.
Sa auai Atonio i le mea ua taʻua o "aʻoga". O ia fa'afiafiaga sa fa'apa'iaina i se tagata fa'amusika fa'apitoa. Na auai Atonio i le "aʻoga" o se faʻalapotopotoga ma taʻitaʻi.
Talu mai le 1813, o le maestro o se sui o le komiti mo le faalapotopotoga o le Conservatory Vienna. E fa tausaga mulimuli ane, na ia faauluulu ai le faalapotopotoga na fai ma sui.
O tausaga mulimuli o le olaga o le fatupese sa faatumulia i aafiaga ma mafatiaga faalemafaufau. O le mea moni na molia o ia i le fasiotia o Mozart. Na ia faafitia lona tausalaina ma fai mai e le o fesootai o ia ma le maliu o le tusitala lauiloa. Sa fai atu Salieri i lana tamaititi aoga o Ignaz Moscheles e faamaonia i le lalolagi atoa e le o nofosala o ia.
Na faateteleina le tulaga o Atonio ina ua ia taumafai e pule i lona ola. Sa latou ave o ia i le falemai. Fai mai i totonu o se falema'i na ia ta'uta'u atu i le fasiotiga o Mozart. O lenei tala e le o se tala fatu, o loʻo puʻeina i api faʻasalalau a Beethoven mo le 1823-1824.
I aso nei, ua masalosalo tagata atamamai i le amanaiaina o Salieri ma le faʻamaoni o faʻamatalaga. E le gata i lea, o se faʻamatalaga ua tuʻuina atu e faʻapea o le tulaga o le mafaufau o Antonio e le o se mea sili. E foliga mai, e le o se taʻutaʻu atu, ae o le tuʻuaʻia e le tagata lava ia i le talaaga o le faʻaleagaina o le soifua maloloina o le mafaufau.
Fa'amatalaga o le olaga patino o le maestro
O le olaga patino o le maestro ua atiina ae ma le manuia. Sa ia nonoa le nonoa ma Theresia von Helferstorfer. Na faaipoipo le ulugalii i le 1775. Na fanauina e le fafine le fanau e toʻa 8.
O le ava mo Salieri na avea e le gata o se tamaitai pele, ae o se uo sili foi ma se musika. Na ia faamemelo ia Thearesia. O Antonio na totoe o lana fanau e toafa ma lona toalua. O le leiloa o le tagata lava ia na aafia ai lona talaaga faalelagona.
O mea moni manaia e uiga ia Antonio Salieri
- Sa fiafia o ia i mea suamalie ma falaoamata. Na taofimau e Antonio lona mafaufau faatamaitiiti seia oo i le faaiuga o ona aso. Masalo o le mafuaaga lena e le mafai ai e se tasi ona talitonu e mafai ona ia fasioti tagata.
- Faafetai i le galue malosi ma le masani i aso taitasi, sa aoga le maestro.
- Na latou fai mai e mamao lava Salieri mai le lotoleaga. Na ia fesoasoani i tagata talavou ma talenia e faʻaleleia lo latou malamalama ma maua ni tulaga lelei.
- Sa ia tuuto atu se taimi tele i le alofa.
- Ina ua uma ona tusia e Pushkin le galuega "Mozart ma Salieri", na amata ona tuuaia e le lalolagi Antonio le fasioti tagata ma le mautinoa sili atu.
Maliu o le fatu pese
Na maliu le maestro lauiloa ia Me 7, 1825. O le falelauasiga na faia i le aso 10 o Me i le Matzleindorf Catholic Cemetery i Vienna. I le 1874, na toe tanumia ai tino o le fatu pese i le fanuatanu tutotonu o Vienna.