Ludwig van Beethoven (Ludwig van Beethoven): Tala'aga o le tusitala

O Ludwig van Beethoven e sili atu i le 600 fatuga matagofie. O le fatu pese lotu, o le na amata ona leiloa lana faalogo ina ua 25 ona tausaga, e leʻi taofia le fatu pese seia oo i le iʻuga o lona soifua. O le olaga o Beethoven o se tauiviga e faavavau ma faigata. Ma e na o le tusiaina o fatuga na mafai ai e ia ona fiafia i taimi manaia.

faasalalauga
Ludwig van Beethoven (Ludwig van Beethoven): Tala'aga o le tusitala
Ludwig van Beethoven (Ludwig van Beethoven): Tala'aga o le tusitala

Le tamaitiiti ma le talavou o le fatu pese Ludwig van Beethoven

O le tusitala lauiloa na fanau ia Tesema 1770 i se tasi o pito sili ona matitiva o Bonn. O le papatisoga o le pepe na faia i le aso 17 o Tesema. Na maua e le tama lona siufofoga matagofie ma le ofoofogia o le faalogo mai le ulu o le aiga ma tamamatua.

Sa le fiafia tele Beethoven ao laitiiti. Na sii le lima o le tama inupia i lona atalii mai lea taimi i lea taimi. Sa le pei o le manatu masani o se “aiga fiafia.”

O le tama, e toetoe lava o taimi uma e alu ai lona aso ma se ipu ava malosi i ona lima, na ia faʻaalia lona ita i lona toʻalua. Sa alofa moni lava Beethoven i lona tina ona sa ia faia ia te ia ia lagona le alofa ma le manaomia. Sa ia usuina ni pese faamoe i le tama, ma sa moe o ia i lana fusi faapelepele.

A o laiti, sa matauina e ona matua le fiafia o le la tama i musika. Na manaʻo loʻu tamā e tausia se tagata tauva agavaa iā Mozart, o lē sa avea i lena taimi ma tupua lē masalomia o le faitau miliona. Ua tumu nei le olaga o le tama i taimi mafanafana. Sa ia suesue i vaiolini ma piano.

Ina ua iloa e faiaoga o Beethoven Jr. o se meaalofa, sa latou taʻu atu i le ulu o le aiga e uiga i lenei mea. O le tama, o le na suia le tiutetauave i lona atalii, na faamalosia le tamaitiiti e taina mea fai musika e lima. Sa nofo Beethoven talavou mo ni itula i le vasega. So'o se amio le taupulea a le atali'i e fa'asalaina i sauaga fa'aletino.

Matua o le fatu pese

Na mana'o le tama o le tama ia vave ona iloa fa'amusika. Na o le tasi lava lana sini - mo Beethoven e taalo mo tupe. I le ala, o le mea moni na amata ona faia e le tama ni konaseti e leʻi faʻaleleia ai le tulaga tau tupe a le aiga. Muamua, o le totogi na maua e le taua, ma lona lua, o le tupe na maua e le tama na faʻaalu i mea inu a lona tama.

O Tina, o le sa fiafia i lana tama, sa lagolagoina ana taumafaiga fatufatuaʻi. Sa ia fa'aaloalo ia Beethoven ma faia mea uma mo lona atina'e. E le'i umi ae amata ona tusia e le tama ana lava tusitusiga. O fatuga atamai na tulai mai i lona ulu, lea na ia tusia i lalo i se api. Sa matua faatofuina Louis i le lalolagi o le fatuina o galuega ina ua fanau fatuga i lona ulu, e le mafai e Beethoven ona mafaufau i se isi lava mea ae o le fati.

Ludwig van Beethoven (Ludwig van Beethoven): Tala'aga o le tusitala
Ludwig van Beethoven (Ludwig van Beethoven): Tala'aga o le tusitala

I le 1782, na avea ai Christian Gottlob ma ulu o le falesa o le faamasinoga. Na ia ave le talavou Beethoven i lalo o lona apaau. Na manatu Kerisiano o le alii e matua atamai lava.

E le gata na ia suʻesuʻeina musika ma ia, ae faʻafeiloaʻi foi o ia i le lalolagi matagofie o tusitusiga ma filosofia. Na fiafia Ludwig i fatuga a Siekisipia ma Goethe, ma faalogologo i fatuga a Handel ma Bach. Ona maua lea e Beethoven se isi manaoga faapelepele - e feiloai ma Mozart.

O se laasaga fou i le olaga o le tagata musika Ludwig van Beethoven

I le 1787, na asiasi atu ai le tusitala lauiloa i Vienna mo le taimi muamua. O iina na feiloai ai le maestro ma le tusitala lauiloa o Wolfgang Amadeus Mozart. Na taunuu lana miti. Ina ua faalogo Mozart i fatuga o le taleni talavou, na ia fai mai ai:

“Vaai pea ia Ludwig. E lē o toe umi ae tautala le lalolagi atoa i ai.”

Sa miti Beethoven e ave ni nai lesona mai lana tupua. Na ioe ma le agalelei Mozart. Ina ua amata vasega, sa tatau ona toe foi le fatu pese i lona atunuu. O le mea moni na maua e Beethoven tala faanoanoa mai lona fale. Na maliu lona tina.

Na sau Beethoven i Bonn e vaai lona tina i lana malaga mulimuli. O le maliu o le tagata e sili ona pele i le lalolagi na faateʻia ai o ia ma ua le mafai ai ona ia faia. Sa latalata atu o ia i se faaletonu o le popole. Sa faamalosia Louis e toso faatasi. Sa faamalosia Beethoven e tausia ona uso ma tuafafine. Na ia puipuia le aiga mai faiga faalumaluma a lona tamā o le ʻava malosi.

Na tauemu tuaoi ma aiga masani i le tulaga o Beethoven. Sa faamalosia o ia e tuua musika e fafaga ai lona aiga. Na ia fai mai o le a ia maua le tele o tupe mai ana fatuga.

E lei umi ae maua e Louis ni tagata faalilolilo, faafetai i ai na ia faaali atu i faleoloa. Na ave e le aiga o Breuning le Beethoven talenia "i lalo o latou apaau." Na aoao atu e le faimusika lesona musika i le afafine o le aiga. E manaia o le maestro sa uo ma lana tamaititi aoga seia oʻo i le faaiuga o ona aso.

Le ala foafoa a Ludwig van Beethoven

E lei umi ae toe alu le maestro i Vienna. O iina na ia maua vave ai ni uo ma tagata o le faatufugaga. Sa ia liliu atu ia Joseph Haydn mo se fesoasoani. O ia na ia aumaia ana uluai fatuga mo su'ega. O le mea moni, sa leʻi fiafia Iosefa i lana uō fou. Na ia inoino i le Beethoven faifai pea ma faia mea uma e mautinoa ai o le a vave ona mou ese mai lona olaga.

Na ave e Louis ni lesona taulima mai Schenck ma Albrechtsberger. Na ia faaatoatoaina le tomai o le fatuina o fatuga faatasi ma Antonio Salieri. Na ia faʻaalia le taleni talavou i musika faʻapolofesa ma fatu pese, lea na faʻaalia ai le faʻaleleia atili o le tulaga o Beethoven i le sosaiete.

Ludwig van Beethoven (Ludwig van Beethoven): Tala'aga o le tusitala
Ludwig van Beethoven (Ludwig van Beethoven): Tala'aga o le tusitala

I le tausaga mulimuli ane, na ia tusia ai le pese musika mo le symphony "Ode to Joy," na tusia e Schiller mo le Masonic lodge. Louis sa le fiafia i le galuega, lea e le mafai ona taʻua e uiga i tagata lautele naunautai. Na ia taumafai e sui le fatuga, ma i le 1824 na faamalieina ai o ia i suiga na faia.

Igoa fou ma su'esu'ega le lelei

E aunoa ma le iloaina, na maua e Beethoven le ulutala "O le tagata musika sili ona lauiloa ma le fatu pese i Vienna." I le 1795 na ia faia lona amataga i le salon. O le fatu pese na fa'afiafiaina le aofia i le fa'afiafiaga fa'aleagaga o ana lava fatuga. Na matauina e le aofia le taʻalo faʻafefeteina o le musika ma le loloto faaleagaga. I le tolu tausaga mulimuli ane, na tuʻuina atu ai e fomaʻi i le maestro se faʻamaʻi le fiafia o Tinnitus. Na alualu i luma le faʻamaʻi i aso uma.

O le tinnitus o se tatagi po o se pisapisao i taliga e aunoa ma se faʻamalosi faʻalogo i fafo.

Mo le sili atu i le 10 tausaga, na mafai e Louis ona nana mai uo ma tagata lautele le mea moni na ia mafatia i le tinnitus. Sa faamanuiaina o ia. Ina ua tupu se faaletonu a o taina e le fatu pese mea fai musika, sa manatu le mamalu o le atunuu ua mafua ona o le le ano. E leʻi umi ae ia tusia se fatuga, lea na ia faapaiaina i ona uso. O loo tatou talanoa e uiga i le tuufaatasiga "Heiligenstadt Feagaiga". I le galuega, sa ia faasoa atu i ona tauaiga ona popolega patino e uiga i le lumanai. Na ia talosagaina i latou e lolomi le lipine pe a mavae lona maliu.

I faʻamatalaga ia Wegeler, na ia tusia: "O le a ou le fiu ma o le a ou faʻaumatia le faʻaʻi!" E ui lava i le faʻamaʻi, lea na taofia ai o ia mai le mea sili ona taua - o le mafai ona faʻalogo masani, na ia tusia ni fatuga fiafia ma faʻaalia. Na tuu e Louis ona aafiaga uma i le “Symphony Nu. 2.” Na iloa e le maestro ua faasolosolo malie ona leiloa lana faalogo. Na ia ave i luga lana peni ma amata ona toe faʻatumu lana lisi i fatuga matagofie. O le vaitau lea e manatu ai tusitala o tala faasolopito e sili ona aoga.

Le fuga o le fatufatuga a Ludwig van Beethoven

I le 1808, na fatuina ai e le tusitala le pese "Pastoral Symphony," lea e aofia ai le lima gaioiga. O lenei galuega sa nofoia se nofoaga taua i le tala faasolopito o Louis. Na ia faʻaaluina se taimi tele i nofoaga matagofie, fiafia i le matagofie matagofie o nofoaga. E le o se mea e ofo ai le taʻua o se tasi o vaega o le symphony "Faititili. Afā". O le fatupese, ma le ma'ale'ale fa'anatura, na ia fa'ailoa le mea e tupu i le taimi o se fa'alavelave fa'anatura.

I le tausaga mulimuli ane, na valaaulia ai e le pulega o le fale faafiafia i le lotoifale le fatu pese e tusi se pese musika mo le tala a Goethe "Egmont". O le mea e ofo ai, na musu Louis e faigaluega mo tupe. Na ia tusia le musika e aunoa ma se totogi e fai ma saafiafiga i le tusitala.

Mai le 1813 i le 1815 Sa matua malosi lava Beethoven. Na ia fatuina le tele o fatuga ona na ia iloa ua faaletonu lana faalogo. O aso uma na faʻateteleina ai le tulaga o le maestro. Sa toetoe lava a le mafai ona ia faalogoina le musika. Ina ia maua se auala e alu ese ai mai le tulaga, sa ia faaaogaina se laau laupapa, lea sa foliga e pei o se faagaau. Na tuu e le maestro le tasi pito i totonu o le taliga, ma aumaia le isi i le mea faifaaili.

O galuega na tusia e Beethoven i lenei vaitau faigata ua tumu i tiga ma uiga filosofia. Sa mata'utia i latou, ae i le taimi lava e tasi e tu'inanau ma fatu.

Fa'amatalaga o le olaga patino

Ludwig van Beethoven na le mafai ona fausia ni mafutaga. O sui o le itupa e sili atu ona lelei na gauai atu ia te ia. Ae paga lea, o ia o se tagata lautele, o lea e leʻi i ai sana aia tatau e faʻafeiloaʻi ai tamaitai mai le liʻo maualuluga.

O Julie Guicciardi o le teine ​​muamua na tuia le fatu o le fatu pese. O se alofa le tauia. Sa tafao faamasani le teine ​​i ni alii se toalua i le taimi e tasi. Ae na ia tuuina atu lona loto ia Count von Gallenberg, lea na ia faaipoipo vave. Sa matua popole lava Beethoven i le malepe ma lana uo teine. Na ia fa'ailoa mai ona aafiaga i le sonata "Moonlight Sonata". O le mea e malie ai, o aso nei o se viiga o le alofa le tauia.

E lei umi ae alofa o ia ia Josephine Brunswick. Sa ia tali atu ma le naunautai i ana faamatalaga ma faamalosiau atu ia Louis o le a avea o ia ma ana tagata filifilia. Na muta le mafutaga ae leʻi amata ona atinaʻe. O le mea moni e faapea o matua o le teine ​​​​na matua faatonuina o ia e teena le fesootaiga ma le masani Beethoven. Sa latou le mananao e vaai o ia i tafatafa o le la tama teine. 

Ona ia faia lea o le faaipoipoga ia Teresa Malfatti. Sa le mafai e le teine ​​ona toe tali atu i lagona o le maestro. Ina ua mavae lenei mea, na tusia e Louis faanoanoa le pese matagofie "Für Elise."

Sa le manuia o ia i le alofa. Soo se mafutaga, e oo lava i le sili ona platonic, e afaina ai le fatu pese. Na filifili le maestro e le toe i ai i se mafutaga alofa. Sa ia tauto e faaalu lona olaga na o ia.

I le 1815, na maliu ai le uso matua. Na faamalosia Louis e tausia le atalii o se tasi o lona aiga. O le tina o le tamaititi, e leʻi i ai sona talaaga lelei, sa sainia pepa e taʻu mai ai o loʻo ia tuʻuina atu lana tama i le fatu pese. Na avea Ludwig ma leoleo o Karl (le tuagane o Beethoven). Na faia e le maestro mea uma e faʻamautinoa ai na maua e lona aiga lana taleni.

Na tausia e Beethoven Karl i le saʻo. Mai lava i lona laitiiti, sa ia taumafai e puipuia o ia mai mausa leaga atonu na ia maua mai i lona tina. Na suʻesuʻe e Louis musika ma lona uso ma sa leʻi faʻatagaina o ia. O le matuia o le uso o lona tama na una'ia ai le alii e taumafai e oti. E lei manuia le taumafaiga e pule i le ola. Na auina atu Karl i le vaegaau. Na maua e le tama a le tama le meatotino a le maestro lauiloa.

O mea moni manaia e uiga ia Ludwig van Beethoven

  1. O le aso tonu na fanau ai le maestro e le o iloa. Ae e talia e le lautele na fanau o ia ia Tesema 16, 1770.
  2. O ia o se tagata faigata ma se uiga lavelave. Sa maualuga le manatu o Louis ia te ia lava. Na ia fai mai i se tasi taimi: "E leai se galuega e sili ona aʻoaʻoina mo aʻu ...".
  3. O le a ia tuuina atu se tasi o ana fatuga ia Napoleone. Ae na suia lona mafaufau ina ua ia faalataina manatu o le fouvalega ma folafola atu o ia lava o le emeperoa.
  4. Na faapaiaina e Beethoven se tasi o ana fatuga i se taifau ua maliu, ma faaigoaina o le "Elegy for the Death of a Poodle."
  5. Na galue le maestro i le "Symphony No. 9" mo le 9 tausaga.

O tausaga mulimuli o le olaga o Ludwig van Beethoven

I le 1826 na maua ai o ia i se malulu tele. Mulimuli ane na alualu i luma le faamai ma liua i le niumonia. Ona faaopoopo lea o le tiga i le gastrointestinal tract. O le fomaʻi na togafitia le maestro na sese le fuafuaina o le fua o le vailaʻau. O nei mea uma na mafua ai le alualu i luma o le maʻi.

Na maliu o ia ia Mati 26, 1827. I le taimi o lona maliu, sa na o le 57 tausaga o Louis. Fai mai ana uo, i le taimi o lona maliu, o le pisapisao o timuga, uila ma faititili e mafai ona faalogoina i fafo o le faamalama.

faasalalauga

Na fa’ailoa mai i se su’esu’ega fa’apitoa, ua pala le ate o le fatupese, ma ua fa’aleagaina fo’i neura su’esu’e ma neura o lo’o i tafatafa. 20 afe tagata o le taulaga na auai i le falelauasiga. O le sauniga o le maliu na taitaia e Franz Schubert. O le tino o le tagata fai musika na tanumia i le fanuatanu o Waring, latalata i le Ekalesia a le Tolutasi Paia.

Post sosoo
DOROFEEVA (Nadya Dorofeeva): talaaga o le pese pese
Aso Fepuari 17, 2022
O DOROFEEVA o se tasi o tagata pese sili ona maualuga i Ukraine. Na lauiloa le teine ​​ina ua avea o ia ma se vaega o le duet "Time and Glass". I le 2020, na amata ai le galuega solo a le fetu. I aso nei, e faitau miliona tagata fiafia o loʻo matamata i le galuega a le tagata fai pese. DOROFEEVA: Tamaititi ma talavou Nadya Dorofeeva na fanau ia Aperila 21, 1990. E oo ane i le taimi na fanau ai Nadia i le aiga […]
DOROFEEVA (Nadya Dorofeeva): talaaga o le pese pese