Ua faia e Wolfgang Amadeus Mozart se sao taua i le atinaʻeina o musika masani a le lalolagi. E maitauina i lona olaga puupuu na mafai ona ia tusia le silia ma le 600 fatuga. Sa amata ona ia tusia ana uluai fatuga ao laitiiti.
Le tamaitiiti musika
Na soifua mai o ia ia Ianuari 27, 1756 i le aai matagofie o Salzburg. Na mafai e Mozart ona lauiloa i le lalolagi atoa. O le mea moni na tausia aʻe o ia i se aiga foafoa. Sa galue lona tama o se tagata musika.
Sa tausia aʻe Mozart i se aiga toʻatele. O le toatele o ona uso ma tuafafine na maliliu ao laiti. Ina ua fanau Wolfgang, na fai mai fomai o le a tumau pea le tamaitiiti o se matuaoti. I le taimi o le fanauina o le tina o Mozart na i ai ni faʻafitauli matuia. Na valoia e fomai o le a le ola le fafine a fanau. O le mea e ofo ai, na toe malosi o ia.
Mai lona talavou, sa matua fiafia Mozart i musika. Na ia vaaia lona tama o taina mea fai musika eseese. I le 5 o ona tausaga, e mafai e le tamaititi ona toe gaosia i le taliga se fati na taina e Leopold Mozart (tama) i nai minute talu ai.
O le ulu o le aiga, o le na vaai i le gafatia o lona atalii, na aoaoina o ia e taina le kitara. Na vave ona iloa e le tama ia fati sili ona lavelave o tala ma minute, ma e leʻi umi ae vaivai o ia i lenei galuega. Na amata ona fatuina e Mozart ni fatuga. I le 6 o ona tausaga, na iloa ai e Wolfgang se isi mea fai musika. O le taimi lea o le vaiolini.
I le ala, e leʻi alu lava Mozart i le aʻoga. Sa aoao e Leopold lana fanau i le fale na o ia. Sa i ai sona talaaga lelei faaleaoaoga. O Wolfgang sa sili ona lelei i le toetoe o mea uma faasaienisi. Na pu'eina e le tama mea uma i le lele. Sa ia te ia se manatua lelei.
Mozart o se nugget moni, aua e faʻapefea ona faʻamatalaina le mea moni i le 6 o ona tausaga na ia faia ai konaseti solo. O nisi taimi na sau ai lona tuafafine o Nannerl i luga o le tulaga ma Wolfgang. Sa manaia lana pese.
Autalavou
Na iloa e Leopold Mozart o faatinoga a tamaiti e faia ai se lagona manaia tele i le aofia. Ina ua uma se manatu, sa ia o ma lana fanau i se malaga umi i Europa. O iina, na faia ai e Wolfgang ma Nannerl mo le fiafia tele i musika masani.
E lei toe foi vave atu le aiga i lo latou nuu moni. O fa’afiafiaga a le fanau na fafagu ai lagona o le aofia. O le igoa o le talavou musika ma le fatu pese na faalogoina e le au Europa.
I luga o le teritori o Paris, na faia ai e le maestro se fa sonata muamua. O fatuga na fuafuaina mo clavier ma vaiolini. A o malaga taamilo i Lonetona, sa ia aveina ni lesona mai lona atalii laitiiti, o Bach. Na ia faʻamaonia le atamai o Wolfgang ma fai mai na te faʻaalia se lumanaʻi lelei mo ia.
I le taimi o se malaga malosi i atunuu Europa, sa matua vaivai lava le aiga o Mozart. E le gata i lea, o le soifua maloloina o tamaiti ma muamua e le mafai ona taʻua o le malosi. Na filifili Leopold e toe foʻi i lona nuu moni i le 1766.
Le ala foafoa a Wolfgang Amadeus Mozart
Na faia e le tama o Wolfgang ni taumafaiga taua ina ia iloa atili ai e tagata le taleni a lona atalii. Mo se faataitaiga, a o talavou, sa ia auina atu o ia i Italia. Sa faagaeetia tagata o le lotoifale i le amio mama a le taulealea musika. I le asiasi atu i Bologna, na auai Wolfgang i uluai tauvaga ma tagata musika lauiloa. E mata'ina le talafeagai o nisi o le au fatu pese mo ona tama, ae o le tele o taimi o Mozart na manumalo.
O le taleni o le taleni talavou na matua faagaeetia ai le Boden Academy na tofia ai Mozart o se tagata aʻoga. O se faaiuga e le masani ai. O le mea moni, o lenei ulutala na ausia e le au fai pese lauiloa, o latou tausaga e sili atu i le 20 tausaga.
E tele manumalo na musuia ai Mozart. Sa ia lagonaina se oso maoae o le malosi ma le malosi. Na ia nofo i lalo e fatu sonata, tala faamusika, quartets ma symphonies. O tausaga taʻitasi, e le gata o Wolfgang e matua, ae faʻapea foi ana fatuga. Sa atili ai ona malolosi ma felanulanuai. Na ia malamalama lelei o ana fatuga na ia sili atu nai lo i latou na ia faamemelo i ai muamua. E lei umi ae feiloai le fatu pese ia Joseph Haydn. E le gata ina avea o ia ma ana faufautua, ae o se uo vavalalata foi.
Na maua e Mozart se galuega maualuga totogi i le faamasinoga a le archbishop. Sa faigaluega foi lona tama iina. O galuega i totonu o le lotoa sa matua fa'agasolo. Na fiafia Wolfgang i sosaiete i fatuga matagofie. Ina ua mavae le maliu o le epikopo, na faateteleina le tulaga i totonu o le lotoa. I le 1777, na fai atu ai Leopold Mozart i lona atalii e malaga taamilo i Europa. Mo Wolfgang, sa aoga tele lenei malaga.
I lenei vaitaimi, sa feagai le aiga o Mozart ma ni faigata tautupe. Faatasi ai ma Wolfgang, na o lona tina na mafai ona alu i se malaga. Na toe amata foi e Mozart ona faatulaga ni konaseti. Talofa e, latou te lei pasia ma le fiafia tele. O le mea moni e faapea o fatuga a le maestro e le pei o musika masani "tulaga masani". E le gata i lea, o le tagata matua o Mozart ua le toe faia le maofa i le aofia i le agaga.
Na talia e le aofia ma le malulu le fatu pese ma le musika. E le o se tala sili lea ona faanoanoa. I Pale, i le lotolotoi o le mu tino, na maliu ai lona tina. Na toe faamalosia le maestro e toe foi i Salzburg.
Wolfgang Amadeus Mozart: Le tafa o ata o se galuega foafoa
O Wolfgang Mozart, e ui lava i le atamai ma le amanaiaina o tagata lautele, sa i ai i le mativa. E tusa ai ma lea tulaga, sa matua le fiafia lava o ia i le auala na faia ai o ia e le akiepikopo fou. Na lagona e Mozart le manatu faatauvaa o lana taleni. Na ia malamalama e le o faia o ia o se tagata musika mamalu, ae o se auauna.
I le 1781 na tuua ai e le maestro le maota. Na ia vaaia le le malamalama o ona tauaiga, ae e leʻi suia ai lana filifiliga. E lei umi ae siitia atu i le teritori o Vienna. E le'i iloa e Mozart o le filifiliga sili lea ona sa'o o nai tausaga mulimuli o lona olaga. Ma o iinei na ia faʻaalia ai lona gafatia foafoa i le maualuga.
E leʻi umi ae feiloai le maestro ma le taʻitaʻi Baron Gottfried van Steven. Sa faatumulia o ia i fatuga maaleale a le fatupese ma avea ai ma ona lagolago faamaoni. O le aoina a le baron na aofia ai galuega ola pea a Bach ma Handel.
Na avatu e le baron fautuaga lelei i le fatu pese. Mai lena taimi, sa galue Wolfgang i le faiga Baroque. O le mea lea na mafai ai ona faʻatamaoaigaina le repertoire i mea auro. O le mea e malie ai, i lenei vaitau, na ia aʻoaʻoina ai musika mo le Princess Elisabeth o Württemberg.
I le 1780, ua oʻo mai le taimi mo le manuia o le galuega a le maestro. O lana aoina ua toe fa'atumuina i tala fa'amusika: Le Fa'aipoipoga a Figaro, Le Fa'alilo Fa'ailoga, Don Giovanni. Ona avea ai lea o ia ma se tasi o fatu pese ma musika sili ona sailia. O ana konaseti sa maualuga le totogi. O lana atotupe na pa i le su'iga mai totogi, ma lona agaga "siva" mai le faafeiloaiga mafanafana o tagata lautele.
O le taʻutaʻua o le maestro na vave faʻaitiitia. E lei umi ae maliu le tagata na talitonu i le taleni a Mozart mai le amataga. Na maliu lona tama. Ona maua lea o le faletua o le maestro o Constance Weber i le ma'i papala vae. Ina ia laveaʻiina lona toʻalua mai le tiga tele, na faʻaalu ai e Mozart le tele o tupe.
Na faateteleina le tulaga o le fatu pese ina ua maliu Iosefa II. E lei umi ae suia le tulaga o le emeperoa e Leopold II. O le pule fou e mamao ese mai le fatufatuga, aemaise lava musika.
Fa'amatalaga o le olaga patino
Constance Weber o se tamaitai na tumau i le loto o se tusitala lauiloa. Na feiloai le maestro i se teine aulelei i le teritori o Vienna. Ina ua taunuu i le aai, na lisiina e le musika se fale mai le aiga Weber.
I le ala, sa tetee le tama o Mozart i lenei faaipoipoga. Na ia fai mai o Constantia o loʻo sailia naʻo se tupe mama i lona atalii. O le faaipoipoga na faia i le 1782.
E 6 taimi na ma'itaga ai le faletua o le fatu pese. Sa mafai ona ia fanauina na o le fanau e toalua - Karl Thomas ma Franz Xaver Wolfgang.
O mea moni manaia e uiga ia Wolfgang Amadeus Mozart
- Na tusia e le tusitala talenia lana fatuga muamua i le 6 o ona tausaga.
- O le uii o Mozart sa nofo i Lviv mo le tusa ma le 30 tausaga.
- I Lonetona, o Wolfgang laitiiti sa avea ma autu o suesuega faasaienisi. Sa lauiloa o ia o se tamaitiiti atamai.
- O le fatu pese e 12 tausaga le matua na fatuina le fatuga na tofia e le pule o le Emepaea Paia o Roma.
- I le 28, na ia ulufale ai i le fale Masonic i Vienna.
O tausaga mulimuli o le olaga
I le 1790, o le soifua maloloina o le faletua o le fatupese na toe leaga tele. Ina ia faaleleia lona tulaga tau tupe, sa faamalosia le maestro e tuuina atu ni konaseti i Frankfurt. O faafiafiaga a le tagata fai musika na alu ma le pa, ae e leʻi mamafa ai le atotupe a Mozart.
O le tausaga mulimuli ane, na maua ai e le maestro se isi fa'atuputupulaga fou. O le iʻuga o lenei mea, na lomia ai e Mozart le fatuga o le Symphony Nu. 40, ma i se taimi lata mai i lona maliu, le Requiem e leʻi maeʻa.
E lei umi ae ma'i tigaina le fatu pese. Sa maualuga lona fiva, pua'i ma ma'alili. Na maliu o ia ia Tesema 5, 1791. Na maua e foma'i o le maliu na mafua i le fiva rumatika.
E tusa ai ma nisi o lipoti, o le mafuaaga o le maliu o le tusitala lauiloa o le oona. Mo se taimi umi, na tuuaia Antonio Salieri mo le maliu o Mozart. Sa le lauiloa o ia e pei o Wolfgang. E toatele na talitonu na moomoo Salieri ia oti o ia. Ae o lenei manatu e leʻi faʻamaonia aloaia.